Bosna i Hercegovina (BiH) se sastoji od dva teritorijalna i administrativna entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS), kao i Distrikta Brčko (BD).
Datumi na snazi za uvođenje početnih pravila o transfernim cijenama bili su za FBiH 1. januar 2008. godine, a za RS 1. januar 2007. godine, iako pravila TP nisu u potpunosti razvijena. Najbliži korak ka približavanju pravilima OECD-a napravljen je početkom 2016. godine, usvajanjem novih zakona iz oblasti oporezivanja za pravna lica u BiH.
Prema članovima 31, 32, 33, 34 i 35 Zakona o porezu na dohodak RS i članovima 45 do 48 Zakona o CPT FBiH, zakonodavstvo o transfernim cijenama u BiH zahtijeva od poreskog obveznika da, zajedno sa godišnjom poreskom prijavom, objavi svoje transakcije sa povezanim licima prikazujući razlike između tržišnih i transfernih cijena koje nisu u skladu sa principom van dohvata ruke i istovremeno prikazujući prilagođenu poresku osnovicu.
Dana 26. avgusta 2016. godine uveden je novi Pravilnik, objavljen u Službenim novinama FBiH broj 67/16. Odredbe Pravilnika mogu se podijeliti u dva dijela:
• Obaveze privrednih društava koja posluju na teritoriji FBiH, na snazi od 27. avgusta 2016. godine;
• Obaveze međunarodnih grupa koje će se primjenjivati od 01.01.2018.
Definicija povezane strane
Subjekt se smatra povezanim licem ako postoji mogućnost vršenja kontrole ili značajnog uticaja na donošene poslovne odluke. Direktno ili indirektno posjedovanje 25 posto ili više udjela u kapitalu znači da je moguća kontrola nad poreskim obveznikom. Slučaj direktnog ili indirektnog posjedovanja najmanje 25% glasačkih prava smatra se da utiče na poslovne odluke (primjenjivo u FBiH i RS).
Zakon o porezu na dobit i Pravilnik detaljnije opisuju druge slučajeve u kojima se subjekti smatraju povezanim licima (npr. značajnim uticajem smatra se obostrano veliki promet, tehnička ovisnost ili na drugi način stečena kontrola nad upravom).
Metode i podaci o transfernim cijenama
U skladu sa Zakonom o CPT-u FBiH i Zakonom o porezu na dohodak RS, primjenjive su sve OECD metode:
• CUP metoda
• metoda troškova plus
• metod preprodajne cijene
• metoda podjele dobiti
• metod transakcione neto marže
U slučaju da se nijedna od gore navedenih metoda ne može primijeniti, može se koristiti bilo koja druga jednako primijenjena metoda, pod uslovom da je ta metoda razumno određena.
Unutar FBiH, obrasci koje je potrebno pripremiti i dostaviti su:
• Obrazac TP-900 – Godišnja prijava za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja transfernih cijena;
• TP-902 – Godišnji izvještaj o kontrolisanim transakcijama između povezanih lica, koji sastavlja pravno lice čije transakcije sa povezanim licima prelaze 500.000 KM u toku finansijske godine (cca 255.000 EUR);
• Obrazac CBC-901 – Godišnji izvještaj o kontrolisanim transakcijama međunarodnog pravnog lica – dostavljen do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu (važi od 1.1.2018.)
U FBiH porezni obveznik je dužan dostaviti dokumentaciju o transfernim cijenama u roku od 45 dana od zahtjeva poreske uprave.
Rok zastare
Zastarjelost je 5 godina i teče od dana podnošenja poreske prijave ili od dana nastanka poreske obaveze.